|
ePlusMenuCAD™ 9 WEBHelp |
|||
|
|
Gromobranska instalacija se postavlja da bi se ljudi
i materijalna dobra zaštitili od razornog uticaja groma. Elementi
gromobranske instalacije su: hvataljke, odvodni vod (spust) i
uzemljenje. Hvataljke su metalni štapovi i vodovi na krovu.
Postavljaju se u dovoljnom broju i na svim isturenim mestima objekta gde se može
ocekivati udar groma. Za izvodenje gromobranske instalacije izabrana je
hvataljka od pocinkovane trake FeZn 25x4 mm. Traka se postavlja po slemenu krova
i sa dva ili više odvoda na dijagonalnim stranama (ivicama) krova vod se spušta
do ispitne kutije (merno mesto) u koju je doveden izvod iz temeljnog
uzemljivaca. Merno mesto je namerno prekinuti zemljovodni provodnik (spust) na
visini 1,7m iznad zemlje, a smešten je u standardni ormaric za gromobransku
instalaciju. Na ovom mestu se vrši merenje otpora uzemljenja. Osnovni zadatak kod projektovanja gromobranske
zaštite jeste prethodni izbor tj. odredivanje nivoa zaštite, tj. stepena
efikasnosti zaštite, koji ce svojim kvalitetima, opasnosti i štete od
eventualnog atmosferskog pražnjenja u šticeni objekat zadržati u zahtevanim
granicama. Objekte koje bi trebalo štititi od atmosferskih
pražnjenja, kao i gromobranske instalacije tih objekata, JUS N. B4. 801 je
podelio u skladu sa sledecom tablicom:
Nivo zaštite Efikasnost Rastojanje
pražnjenja Temena
vrednost prve 1 2 3 4 E>0,98 0,98=E>0,95 20 2,8 0,95=E=0,90 30 5,2 0,90=E=0,80 45 9,5 0,80=E>0 60 14,7
E
R (m)
povratne struje pražnjenja
I
(kA)
Nivo I sa dodatnim
merama
zaštite
Nivo I
Nivo II
Nivo III
Nivo IV
Zahtevana efikasnost gromobranske zaštite se izracunava iz sledeceg izraza:

gde je:
Nc - usvojena ucestanost udara groma u šticeni objekat, odnosno maksimalni usvojeni srednji godišnji broj udara groma koji može prouzrokovati oštecenje objekta.
Nd - ucestanost direktnog udara groma u objekat, odnosno srednji godišnji broj direktnih udara groma koji prouzrokuje oštecenje objekta.
Zahtevana i izracunata efikasnost (E) gromobranske instalacije odredice prema tabeli 1.3 traženi nivo zaštite, koja ce za dalje projektovanje, prema JUS N. B4. 801 i JUS N. B4. 8a ponuditi sve velicine koje treba uzeti u obzir u izboru zadovoljavajuce zaštite.
|
Tabela 3.2: C1 – karakteristike konstrukcije objekta | |||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
|
Konstrukcija objekta |
Krov | ||
|
Metalni |
Mešana konstrukcija |
Zapaljiv | |
|
Metalna konstrukcija |
0,5 |
1,0 |
2,0 |
|
Mešana konstrukcija |
1,0 |
1,0 |
2,5 |
|
Zapaljiva |
2,0 |
2,5 |
3,0 |
|
Tabela 3.3: C2 – sadržaj objekta | |
|
1 |
2 |
| Bez vrednosti i nezapaljiv |
0,5 |
| Mala vrednost ili uglavnom zapaljiv |
1 |
| Veca vrednost ili narocito zapaljiv |
2 |
| Izvanredno velika vrednost, nenadoknadive štete, vrlo lako zapaljiv i ekplozivan |
3 |
|
Tabela 3.4: C3 – namena objekta | |
|
1 |
2 |
| Nezaposednut |
0,5 |
| Uglavnom nezaposednut |
1 |
| Teska evakuacija ili opasnost od panike |
3 |
|
Tabela 3.5: C4 – posledice od udara groma u objekat | |
|
1 |
2 |
| Nije obavezna neprekidnost pogona i bez uticaja (posledica) na okolinu |
1 |
| Obavezna neprekidnost pogona, ali bez uticaja (posledica) na okolinu |
5 |
| Uticaj (posledica) na okolinu |
10 |
Ucestanost udara groma bice racunata po jednacini:

gde je C = C1 x C2 x C3 x C4
Ucestanost direktnog udara groma u objekat Nd
Ucestanost direktnog udara groma u objekat odreduje se prema izrazu:

gde je:
Ng - prosecna godišnja ucestanost groma po Km2 za region u kome se nalazi šticeni objekat
Ae - ekvivalentna prihvatna površina šticenog objekta u m2
Prosecna godišnja ucestanost udara groma odreduje se prema sledecem obrascu:

a u sledecoj tablici su date uporedne vrednosti za Td i Nr:
| Td/god. |
20 |
25 |
30 |
35 |
40 |
45 |
| Nr/km/god. |
1,7 |
2,2 |
2,8 |
3,4 |
4,0 |
4,7 |
gde je:
Td - broj grmljavinskih dana u toku 1 godine, tzv. izokeraunicki nivo, za posmatrani region (JUS N. B.803)
Ekvivalentna prihvatna površina šticenog objeka
Ekvivalentna prihvatna površina šticenog objekta se definiše kao površina tla koja imaju istu ucestanost direktnih udara groma kao objekat.
Racuna se prema obrascu:

